Tvornica duhana Rovinj, kratak povijesno-gospodarski pregled
Predrag D. Grubić
U sjećanju, pa i svijesti mnogih posjetitelja, namjernika ili slučajnika, posve je svejedno, Rovinj je zacijelo ostao mjestom, gotovo estetskim toponimom, u kojem su našli nemoguće; u kojem su svijetu svoje intime pridružili istrižak nove stvarnosti i ljepote, prvenstveno jedinstvene urbane strukture i rijetko prispodobive graditeljske cjeline koja, kao svojevrsno micare in tenebris, likuje i bdije nad našim graditeljskim pragmatizmom i poslovičnim nemarom za baštinu u kojoj spava povijest. Kao da je riječ o višku stvarnosti koje bi se, u trenutcima naše egzistencijalne jeze i posvemašnje zbunjenosti te poniženosti, najradije riješili poput kakve ostarjele valiže.
I doista, može li se i zamisliti začudno lijep sjevernojadranski prostor bez gradića koji se svojom “razglednicom” može othrvati našoj racionalnoj paradigmi jednako uspješno kao i svojom osebujnom prošlošću u kojoj vidno mjesto zauzima industrijsko naslijeđe? Može li naš nagon za osporavanjem i destrukcijom nadjačati odgovorniji dijalog s krajolikom, pače “ćakulu s vječnošću” ( I. Zidić) te, najposlije, uljudbu stvaranja u kojoj će naša budućnost, dakako i ona poslovna, poteći uz struju savjesti i graditeljske ljepote?
Premda se oblikovao između 200. i 400. godine poslije Krista, u dokumentiranom zapisu Rovinj se prvi put spominje u Kozmografiji Anonimnog Ravenjanina u sedmome stoljeću poslije Krista kao Ruginium, odnosno Ruigno i Revigno, te potom u Guidovoj zemljopisnoj knjizi kao Ribingium i Remigium... Znanstvenici podrijetlo naziva uspore đ uju s ilirskim toponimskim korijenima, prema Revinium (Karg), ili pak objašnjavaju prodorom starorimskog antroponima Rufinius (Doria). Mons Rubeus, Crveno brdo, u starijim zapisima čest je naziv Rovinja.
Razvijajući se unutar medievalne jadranske kulture, Rovinj s vremenom postaje jedno od najistaknutijih gospodarskih središta u Istri. Osim tradicionalne trgovačko-obrtničke i pomorsko-ribarske poduzetnosti, od sedamdesetih godina devetnaestoga stoljeća Rovinj postaje i važnim industrijskim središtem. Začetak je toga bilo otvorenje Tvornice duhana Rovinj (16. kolovoza 1872. g.), do kojeg je došlo zahvaljujući poticajima samoga grada, ali i privoli austro-ugarske uprave. U samo nekoliko godina Tvornica duhana Rovinj postaje nositeljicom gradskoga gospodarskog života, zapošljavajući pritom više stotina radnika, uglavnom žena. Tako su godine 1887. od ukupno 762 radnika njih 722 bile žene.
Otvorenje ove tvornice i drugih obrtničko-industrijskih pogona zahtijevalo je bolju prometnu povezanost Rovinja s drugim važnijim gradovima u istarskome dijelu Monarhije. Ubrzo je došlo do izgradnje novih cesta i željezničke pruge. Me đ utim, kasniji će politički događaji, poglavito Prvi a potom i Drugi svjetski rat, usporiti daljnji gospodarski razvitak Rovinja.
Drugi svjetski rat, uza sveukupne političke i gospodarske odnose u svijetu, stubokom će promijeniti i odnose u svjetskoj duhanskoj industriji. Američke kompanije izašle su iz rata kao uvjerljivi pobjednici. Rat je za njih značio i golemo širenje duhanskog tržišta, dok je s druge strane europska duhanska industrija bila gotovo uništena razaranjima. S ovom je potonjom rovinjska tvornica duhana dijelila svoju poslijeratnu sudbinu, premda je iz rata izišla fizički netaknuta. Istina, njezina su skladišta bila gotovo puna cigara i cigareta, ali su ona s uskladištenim sirovinama bila prazna. U takvim prilikama prvih se dana po svršetku rata prera đ ivalo 7-8 tona duhanskog otpada koji se zatekao u tvornici. Od njega je izrađena mješavina za novu, a ujedno i prvu poslijeratnu cigaretu “Stella Rossa”. U lipnju 1945. Glavna uprava za duhan donijela je odluku o ukidanju proizvodnje cigara koje su se u Rovinju proizvodile dulje od 70 godina, što je bilo opravdano s obzirom na goleme promjene u duhanskoj industriji.
Za daljnju sudbinu rovinjske tvornice napose je važna odluka Glavne uprave za duhan o likvidaciji tvornica u Puli, Senju i Rijeci. Iz ove posljednje u Rovinj je dopremljeno sedam strojeva za izradu cigareta koji su, iako dotrajali, ipak osjetno povećali njezinu proizvodnost. Me đ utim, taj proizvodni uzlet trajat će vrlo kratko, jer je očevidnom postala činjenica o dotrajalosti strojnoga parka koji se desetljećima u Rovinj dopremao sa svih strana. Uz to, u poratnim je godinama bila jaka i fluktuacija radnika, što će posljedovati krupnim promjenama za Tvornicu duhana Rovinj. Unatoč svemu, a sukladno tadašnjemu sustavu vrijednosti kad se s puno pregnuća radilo udarnički, rovinjske su tabacchine pedesetih godina stekle priznanje najvještijih u ručnom pakiranju cigareta.
U srpnju 1952. nabavljena su dva stroja za izradu cigareta, a u siječnju 1953. još jedan za pakiranje 20 cigareta u omote. Ove, naizgled tekuće, investicije ipak su jedinstvene u dotadašnjoj tvorničkoj povijesti, jer je tvornica prvi put opremljena potpuno novim, suvremenim strojevima. Zadovoljstvo je izazvalo i ponovno oživljavanje uzgoja duhana u Istri, čime je stvorena vlastita sirovinska osnova. Već 1951. proizvedena je 21 tona duhana, a 1956. godine 128 tona, čime je postignuta dotad nedohvatljiva razina. Međutim, kasniji razvoj turizma, uz posvemašnju urbanizaciju, dovest će do odumiranja sela, time i do zamiranja proizvodnje duhana. Unosnije povrtne kulture postupno počinju istiskivati duhan s rovinjskih polja, pa će poteškoće s nabavom sirovina i repromaterijala, uz neriješeno pitanje prodaje, ugroziti i sam opstanak Tvornice duhana Rovinj. To se, nasreću, nije dogodilo jer su u tvornici, u tim dramatičnim vremenima, shvatili da su - uz tehnologiju - problemi prodaje podjednako važni za njezin opstanak. Prvi koraci u tome bili su poboljšanje asortimana i izgradnja distribucijske mreže pa je, primjerice, samo u razdoblju od 1953. do 1963. tvornica u modernizaciju uložila 464 milijuna ondašnjih dinara, zamijenivši novom svu staru opremu naslije đ enu od bivše talijanske administracije, a stvorena je i čuvena cigareta Primorka. Od 1960. do 1967. tvornički uspjeh bio je povezan s ovom cigaretom, koja će 1980. godine potpuno nestati iz prodajne mreže.
Novi počeci
Za razvoj Tvornice duhana Rovinj i njezin položaj na tržištu posebno su bile važne investicije od 1969. do 1971. godine, kad je automatizirana priprema duhana i izrada cigareta, a moderniziran je i grafički pogon. Sto godina po utemeljenju pogona u Ulici San Damiano, obnovljeni su i poslovni odnosi iz daleke prošlosti: Tvornice duhana Rovinj, nekadašnje proizvodne jedinice Carsko-kraljevskoga duhanskog monopola, i Austria Tabakwerke AG, stvarnog nasljednika istoimenog monopola. Novi susret starih partnera dovest će do prodaje licencije ATWAG-a rovinjskoj tvornici za proizvodnju prestižne marke cigareta s filtrom Milde Sorte, koja je već 1975. postala najtraženijom licencnom cigaretom i, dakako, jednom od vodećih cigaretnih marki na domaćem tržištu. Suradnja s austrijskim partnerom rovinjskim je stručnjacima omogućila brže ovladavanje suvremenom tehnologijom i marketingom, što će se itekako odraziti na njezine poslovne rezultate. No, kako to uvijek biva, u zahtjevnoj tržišnoj utakmici, ni ova marka cigareta nije dugo odoljela tržišnoj konkurenciji. Trebalo je, dakle, tragati za novim robnim markama.
Početkom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, rovinjska tvornica duhana ulazi u novo doba svoga razvitka, koja joj jamči dugoročnu perspektivu dinamičnoga rasta. Spomenut ćemo samo neke čimbenike nove poslovne strategije Tvornice duhana Rovinj.
• U tehnološkom smislu tvornica je ušla u doba kompjutorizacije i robotizacije proizvodnje, i to poglavito nabavom dviju najsuvremenijih linija za proizvodnju cigareta upravljanih mikroprocesorima. Osim velikog kapaciteta, nove linije jamče visoku i standardnu kakvoću proizvoda.
• Tvornica duhana Rovinj podređuje svoje poslovanje načelima marketinga, kao poslovne strategije, u čijem su središtu potrebe potrošača. Rezultat su toga inovacije asortimana (cigareta Ronhill), koje je tržište iznimno dobro prihvatilo. Riječ je o izvornim kreacijama rovinjskih stručnjaka utemeljenih na istraživanju zahtjeva potrošača i tržišnim tendencijama.
• Potaknuta svojim stoljetnim proizvodnim iskustvom, zahtjevima suvremene tehnologije i modernim poslovnim pogledima, tvornica je ocijenila da je sposobna upustiti se u konkurenciju na me đ unarodnim tržištima.
Ipak, od navedenih čimbenika posebno treba istaknuti stvaranje cigarete Ronhill, jer je ona utrla put razvoju i širenju tvorničkog tržišta. Njezinom pojavljivanju prethodilo je prvo i opsežno znanstveno istraživanje stavova potrošača, što će otad postati stalnom tvorničkom praksom. Na temelju uvida u prvenstveni izbor potrošača, razra đ en je cjelovit program lansiranja nove marke, pa ni uspjeh nije mogao izostati. No, valja još jednom reći da je uspjeh rezultat cjelovite kvalitete cjelokupnog poslovanja (na čemu će tvornica dosljedno ustrajati do danas) koje obuhvaća: suvremenu tehnologiju, dinamičnu politiku inovacija proizvodnog asortimana i marketinšku strategiju koja pretpostavlja ulogu trajnog izazova na domaćem i susjednim tržištima.
Znakovite devedesete godine
Nasljedujući pozitivno poslovno iskustvo iz osamdesetih godina dvadesetoga stoljeća, ali i ono otprije što ga je namrlo stoljeće njezina postojanja, Tvornica duhana Rovinj dočekala je znakovite devedesete godine tijekom kojih će doživjeti izrazit poslovni uspon, postavši vodećom hrvatskom duhanskom tvrtkom i jednom od glavnih predstavnica naše gospodarske zajednice. Osobito raduje činjenica da se to dogodilo u samostalnoj Hrvatskoj u kojoj je rovinjska tvrtka višeput proglašena jednom od najuspješnijih tvrtki.
Sredinom devedesetih godina XX. st., kada predsjednikom Uprave postaje mr. Ante Vlahović, u Tvornici duhana Rovinj dolazi do znatnijeg rasta proizvodnje i prodaje, poglavito izvoza. Od važnijih pokazatelja rasta i razvoja, primjerice, u posljednjih se nekoliko godina ističu rast ukupne prodaje za gotovo 60%, izvoza za četiri puta, proizvodnosti po radniku za 43%, rast neto aktive kapitala za više od 180%, te ukupna ulaganja koja su u proteklom petogodišnjem razdoblju iznosila više od 150 milijuna eura.
Uz to, početak novog tisućljeća označio je završetak nekoliko strategijskih projekata. Osim dobrih rezultata i stvaranja pretpostavki za stalan rast izvoza, uspješno je privedena kraju konsolidacija hrvatskoga duhanskog gospodarstva, čime je, sukladno ekonomiji obujma i korištenju sinergijskih učinaka, omogućen snažan rast proizvodnosti. Istovremeno, stvorene su pretpostavke za ulazak Tvornice duhana Rovinj u nova važna područja djelovanja i razvoja, prvenstveno u turizam i prehrambenu industriju, u svrhu osiguranja stabilnosti i jačanja dugoročne tržišne vrijednosti dioničkoga kapitala.
Napokon, svjedoci smo vremena u kojem neki od tvorničkih osamljenih poslovnih načela postaju prepoznatljivima u hrvatskome gospodarstvu i gospodarskoj politici. Hrvatska javnost sve više prihvaća činjenice i rezultate koji dokazuju da su snažni nacionalni poslovni sustavi neophodna pretpostavka razvoja domaćega gospodarstva.
Skrb o kulturnim vrijednostima
Osim znatnoga gospodarskog doprinosa zajednici, Tvornica duhana Rovinj stalno promiče kulturu solidarnosti te pokroviteljski skrbi o različitim područjima ljudske djelatnosti i stvaralaštva, primjerice od folklornih društava, obnova povijesnih orgulja i zastora, tiskanja knjiga i nosača zvuka do raznih izložba, priredaba, znanstvenih i kulturoloških skupova.
Uz obnovu vrjednota stradalih u Domovinskome ratu, za grad je Rovinj osobito važno istaknuti obnovu kipa sv. Fume, zaštitnice grada Rovinja, i Barbinijevih orgulja, koje pripadaju najmonumentalnijim baroknim orguljama na Jadranu. Uz obnovu građevinskoga kompleksa, koji je danas jedan od najočuvanijih objekata industrijskoga naslijeđa u nas, rovinjska je tvornica osobitu pozornost posvetila uređ enju okoliša u kojemu se ističu vrtno-parkovne površine čije sivo-plave dionice pod lavandom tvore vrtnu scenu jake likovne izražajnosti potpuno primjerene kultiviranom krajobrazu Mediterana. Na 3.600 četvornih metara, što predstavlja 12% ukupne tvorničke površine, zasađeno je 13.000 primjeraka biljaka u 37 različitih vrsta, među kojima se nalazi i Ginkgo biloba.U takvome humaniziranomu okruženju smještena je suvremeno uređena koncertna dvorana i galerija te prvi duhanski muzej u nas čiji izlošci namjernika podsjećaju na malen i začudan mikrosvijet rovinjskih tabacchina, na zanimljivo poglavlje prošlosti koja nije samo povijest užitaka, nego i važna sastavnica čovjekove kulturne povijesti.
|
 |
|
back to top
