Adris grupa: Rezultati poslovanja i položaj na tržištu u 2020. te očekivani budući razvoj

Makroekonomsko okruženje

Pandemija koronavirusa, koja je započela početkom 2020. godine, dovela je do globalne gospodarske krize. Prekinuti su opskrbni lanci, smanjeno je ili potpuno onemogućeno prekogranično kretanje stanovništva, a neizvjesnost je utjecala i na pad gospodarskog optimizma. Posljedično, smanjena su ili obustavljena kapitalna ulaganja. Svijet se suočio s najvećom globalnom gospodarskom krizom od Drugog svjetskog rata. Detaljnija analiza pokazuje da je turizam jedna od najpogođenijih djelatnosti u 2020. godini, kako u svijetu tako i na Mediteranu, uključujući i Hrvatsku. Hrvatsko gospodarstvo među najjače je pogođenim u Europi epidemiološkom situacijom vezanom uz COVID-19. Pad BDP-a od 8,4 posto nije iznenađujući, ponajprije zbog strukture hrvatskog gospodarstva snažno ovisnog o turizmu. Udio turizma u hrvatskom BDP-u iznosi oko 20 posto, što je najviše u EU. Usto, jaka izloženost Italiji kao najvećem hrvatskom trgovinskom partneru, čije je gospodarstvo također palo za oko deset posto, pridonijela je padu hrvatskog BDP-a. U uvjetima niske razine gospodarske aktivnosti i pada raspoloživog dohotka kućanstava Vlada je nizom mjera ublažila posljedice krize. Ponajprije se to odnosi na potpore za zaposlenike u djelatnostima pogođenima koronom, pri čemu se u fiskalnoj statistici trošak pandemije približava iznosu od oko 30 milijardi kuna. Pad fiskalnih prihoda uz porast zaduženosti doveo je do povijesno najviše razine javnog duga od oko 88 posto. Uz spomenutu gospodarsku krizu Hrvatsku su u 2020. godini pogodila i dva potresa. Prvi je bio u ožujku, jačine 5,5 stupnjeva prema Richteru, i u njemu je najviše stradao glavni grad Zagreb. Drugi se dogodio krajem prosinca, iznosio je 6,4 stupnjeva prema Richteru, a pogođeno je područje Sisačko-moslavačke županije s epicentrom kod Petrinje.

Svi prijašnji izazovi hrvatskog društva i gospodarstva nisu nestali, a neki ključni su: nedostatak kvalificirane radne snage i mogućnost zapošljavanja stranih radnika, opterećenost gospodarstva propisima i efikasnost pravnog sustava, nesklonost poduzetničkim rizicima te nedovoljan fokus na budućnost. S takvim negativnim trendovima teško će se riješiti suštinski izazovi konkurentnosti. Gospodarska kriza dovela je do otežanog servisiranja kredita u korporativnom sektoru. Suzdržanost banaka od daljnjeg kreditiranja može rezultirati daljnjim tehnološkim zaostajanjem i lošijom konkurentnosti hrvatskih tvrtki. Postoje i elementi optimizma, a to je činjenica da je Hrvatska u razdoblju 2021. – 2027. za gospodarski oporavak, razvoj i jačanje otpornosti gospodarstva osigurala 24,2 milijarde eura europskih sredstava.
Oporavak BDP-a na razine od 2019. godine potrajat će nekoliko godina i neće biti „mehanički”, nego će se navike potrošača u Europi i Hrvatskoj mijenjati. Doći će do pada kupovne moći, rasta prekarnog načina rada, odnosno rada na određeno vrijeme, i povećane nesigurnosti oko zadržavanja stalnih radnih mjesta. Posljedično, smanjit će se kupovanje trajnih dobara i porast će ekonomija dijeljenja. Očekuje se promjena strukture distribucijskih kanala u korist online kanala i internetske prodaje. Iz tog prijelaznog razdoblja kao pobjednici će izaći oni koji se najbolje prilagode potrošaču i potrošačkim navikama, što znači da će potrošača trebati iznimno dobro poznavati. Tvrtke će, kako bi ostale konkurentne, morati povećati razinu znanja i vještina u skladu s promjenama u okruženju. Osobit je naglasak na području marketinga i digitalnog poslovanja: upravljanje korisničkim iskustvom razvojem personalizirane ponude kao i digitalnim kanalima prodaje.

Što je Adris i kako bira poslove?

Adris je tvrtka za ulaganje i upravljanje naglašene društvene odgovornosti. I u kriznoj 2020. godini jedna od prvih mjera bila je zadržavanje radnih mjesta. Motivirani zaposlenici koji posjeduju znanja i vještine ključ su rasta i razvoja tvrtke. Još jednom je korisno podsjetiti na načela odabira Adrisovih poslova. Prvi je dugoročno rastuća potražnja, što je jedan od ključnih elemenata uspješnog poslovanja. Pokazuje se da u padajućim industrijama tvrtke na dugi rok ne mogu ostvarivati iznadprosječno visoke prinose. Malo domaće tržište i dugoročno ograničena lokalna potražnja zahtijevaju izlazak na strana tržišta i internacionalizaciju poslovanja. Upravo je internacionalizacija bila poluga rasta Cromarisa u posljednjih desetak godina, pri čemu je udio prihoda na stranim tržištima dostigao oko 85 posto. Turizam je još više internacionaliziran i ostvaruje između 90 i 95 posto prihoda na stranim tržištima. Premiumizacija je treći element poslovne politike, a utječe na dugoročnu stabilnost poslovanja. Pokazuje se da su najviši segmenti ponude najotporniji na krize, a potrošači najmanje cjenovno osjetljivi. Uz tri navedena elementa važna je i mogućnost lokalne ili regionalne konsolidacije industrije i dostizanje ekonomije razmjera. Bez ekonomije razmjera nije moguće razvijati snažan brend te imati troškovnu strukturu, koja pak osigurava primjerenu profitabilnost poslovanja.

Adris ima dobro diverzificiran portfolio poslova i u ovoj se krizi pokazalo dobrim što posluje u različitim djelatnostima. Upravo je diverzifikacija poslovanja omogućila da sustav i u uvjetima globalne gospodarske krize ostane stabilan. Osiguranje je stup koji je osigurao pozitivnu konsolidiranu neto dobit Grupe. Zdrava hrana također je pokazala otpornost, ali zasad još nema snagu zarade koja bi kompenzirala padove u drugim dijelovima Grupe. Turizam je zabilježio negativno poslovanje na razini neto dobiti, ali je zadržao likvidnost potrebnu za operativno poslovanje jer je EBITDA turizma u cjelini pozitivna. Strategija ulaganja u najviše segmente hotelske ponude pokazala se dobrom jer je to bio najotporniji segment u krizi. Premiumizacija u Cromarisu pokazala se uspješnom strategijom jer je zabilježen rast prodaje na ključnim izvoznim tržištima u uvjetima stagnacije ili pada potrošnje. Osim što je tržišni lider u Hrvatskoj, Croatia osiguranje postalo je i digitalni lider pokretanjem prvog hrvatskoga digitalnog osiguranja. Na taj način tvrtka je iskoristila ekonomiju razmjera i snagu postojećeg brenda. I, naposljetku, u ostvarivanju svojih ciljeva Adris se oslanja na naglašenu pripadnost tvrtki, otvorenost novim znanjima i uspješnim svjetskim poslovnim praksama.

Osnovna obilježja 2020. godine

U uvjetima gospodarske krize i visoke neizvjesnosti poslovanja sve sastavnice Grupe poduzele su brojne mjere kako bi ublažile posljedice. Poslovne aktivnosti bile su usmjerene na likvidnost i optimalizaciju troškova kako bi se sačuvao financijski potencijal i dugoročna održivost sustava. U skladu s padom prihoda od prodaje roba i usluga smanjen je i upravljiv dio troškova za više od 400 milijuna kuna te uz smanjena ulaganja za više od 200 milijuna kuna sačuvana je likvidnost u iznosu većem od 600 milijuna kuna. S druge strane ubrzani su projekti operativne izvrsnosti i digitalizacije poslovanja, osobito u osiguranju i turizmu. Redefinirani su ulagački prioriteti i ubrzane su investicije koje osiguravaju nastavak rasta te potporu započetim procesima prilagodbe i optimizacije poslovanja. Uz brzu prilagodbu promjenama u okruženju, osobito zbog promjena potrošačkih navika i poslovnih modela, nastavljeno je i ulaganje u razvoj novih znanja i vještina zaposlenika.

U 2020. godini Adris grupa ostvarila je ukupan prihod u iznosu od 4,7 milijardi kuna, što je za 18 posto manje u odnosu na 2019. godinu. Prihod od prodaje robe i usluga iznosio je 4,3 milijarde kuna i za 20 posto je manji u usporedbi s prethodnom godinom.

Konsolidirana dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosi 586 milijuna kuna, a neto dobit 45 milijuna kuna. Neto gubitak nakon manjinskih interesa iznosi 27 milijuna kuna.

Zadržan je financijski potencijal matice nužan za novi investicijski i razvojni ciklus Grupe. Konsolidirana zaduženost Grupe još je niska i iznosi 0,9 puta EBITDA.

Odrednice važne za usporedivost podataka

U 2019. godini rezervirana su potraživanja na osnovi plasmana prema Agrokoru u tvrtki Adris grupa d.d. Također, u 2019. godini ostvaren je kapitalni dobitak pri otkupu potraživanja u procesu stjecanja hotela Marjan u Splitu. Maistra je pak u 2020. godini povećala poreznu imovinu u skladu s ostvarenim rezultatom poslovne godine. Rezultat na razini Grupe nije do kraja usporediv u dvije spomenute poslovne godine, a ključna razlika u iskazanoj konsolidiranoj neto dobiti posljedica je niže konsolidirane dobiti turističkog posla u 2020. godini.

Istarski dio turizma Grupe pokazao je otpornost u uvjetima gospodarske krize, a najbolji rezultati postignuti su u segmentu luksuznih hotela u Rovinju i kampovima

Protekla 2020. godina bila je najlošija u povijesti s globalnim padom turističkih dolazaka od 74 posto. Europa je, prema izvješću Svjetske turističke organizacije (UNWTO), zabilježila pad turističkih dolazaka od čak 71 posto. Procijenjeni gubitak od izvoznih prihoda turizma iznosi 1300 milijardi američkih dolara (1,3 bilijuna USD), što je više od 11 puta veći gubitak od onog tijekom globalne ekonomske krize 2009. Pandemija je, prema podatcima UNWTO-a, ugrozila između 100 i 120 milijuna radnih mjesta u turizmu ili gotovo 35 posto. Hrvatska je pak, s padom broja dolazaka od oko 63 posto i noćenja oko 50 posto, ostvarila najbolji rezultat na Mediteranu. Pad u komercijalnom segmentu iznosi 55 posto. Kao odgovor na krizu u turističkom dijelu pokrenute su brojne mjere optimalizacije poslovnih procesa i racionalizacije troškova. Planirane investicije u 2020. godini smanjene su za 50 posto s ciljem čuvanja likvidnosti. Ulaganja od 207 milijuna kuna najvećim se dijelom odnose na podizanje kvalitete dodatnih sadržaja u kampovima Koversada/Porto Sole i Amarin. Nastavljene su i pripreme planiranih projekata te ulaganja za razdoblje nakon 2020. godine.

Maistra, uključujući i dubrovački hotel Hilton Imperial, u 2020. godini zabilježila je prodaju od 679 tisuća jedinica, što je 45 posto ostvarenja u istom razdoblju prošle godine. U usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem ostvareno je 41 posto prihoda od prodaje robe i usluga.

Analiza po segmentima pokazuje da su u 2020. kampovi ostvarili devet postotnih bodova bolje rezultate u broju prodanih jedinica od prosjeka Maistre, a luksuzan hotelski segment jedan postotni bod bolje rezultate. U razdoblju lipanj – rujan, kada je poslovanje bilo bez znatnijih ograničenja zbog epidemioloških mjera, najbolju prodaju u odnosu na prošlu godinu ostvario je luksuzan hotelski segment u Rovinju, ostvarivši sedam postotnih bodova bolje rezultate od prosjeka Maistre. Rezultati su iskazani indeksom ostvarenja u odnosu na prošlu godinu. HUP-Zagreb u 2020. godini ostvario je 18 posto prodanih jedinica i 20 posto prihoda od prodaje u odnosu na prethodnu 2019. godinu. Konsolidirani prihod od prodaje turističkog segmenta u 2020. godini iznosi 596 milijuna kuna, što je 35 posto ostvarenja prethodne godine. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosi 90 milijuna kuna, a neto gubitak 136 milijuna kuna. Ostvarena pozitivna EBITDA upućuje na činjenicu da je u kriznoj 2020. godini turistički segment ostvario razinu operativne dobiti i likvidnosti dostatnu za redovito operativno poslovanje.

U usporedbi s tvrtkama u okruženju Maistra je pokazala veću otpornost na gospodarsku krizu uzrokovanu globalnom pandemijom. Razlog tomu utemeljen je na nekoliko elemenata. Prvi je premiumizacija poslovanja, odnosno vrhunski proizvodi u najvišim segmentima hotelske ponude. Drugi je razlog proaktivna prodaja kao posljedica razvijenih direktnih kanala prodaje. Treći je operativna efikasnost i brza prilagodba operativnog poslovanja, odnosno pravovremeno otvaranje objekata i učinkovito upravljanje troškovima. Naposljetku, treba istaknuti i sam Rovinj kao turističko odredište u čiju je prepoznatljivost uložen veliki marketinški napor.

Početkom travnja 2019. godine otvoren je Grand Park Hotel Rovinj, ključni proizvod u procesu zaokruživanja vrhunske hotelske ponude u Rovinju. U izazovnoj 2020. godini i tržište i sama industrija prepoznali su taj vrhunski proizvod, što je potvrdila i nagrada Hotel Property Award 2020 u konkurenciji od 40 hotela iz 12 europskih zemalja. Riječ je o jednoj od najprestižnijih nagrada u industriji koja se dodjeljuje od 2002. godine za originalnost koncepta smještaja, arhitektonsku kvalitetu, integraciju objekta u okruženje, dizajn, inovaciju te profitabilnost.
U uvjetima neizvjesnosti potražnje i brzine oporavka te promjene navika putovanja pripremljena je nova strategija turističkog dijela Grupe za razdoblje 2021. – 2023. Nastavlja se program ubrzane transformacije koji je orijentiran na operativnu izvrsnost u svim segmentima poslovanja. U području marketinga i prodaje naglasak je na upravljanju cijenama upotrebom napredne analitike kao i daljnjem razvoju direktnih kanala prodaje. Program obuhvaća i unaprjeđenje personalizirane ponude, programe lojalnosti i razvoj digitalnog marketinga. Za potpunu digitalizaciju poslovanja nužan je razvoj informacijskog sustava. Nov ciklus rasta i razvoja zahtijeva stjecanje novih znanja i vještina te upravljanje talentima kao najvažnijim resursom tvrtke. I u okolnostima neizvjesnosti Adrisov turistički posao zadržao je ambiciju rasta i razvoja. Razlog je što će pobjednici biti oni koji najspremnije dočekaju fazu oporavka tržišta i potražnje. Redefinirani su ulagački prioriteti, a strategija je kombinirati ulaganja u proizvode s bržim razdobljem povrata, poput kampova u Istri, te one koji nose prepoznatljivost i lidersku poziciju, primjerice hoteli Westin u Zagrebu i Marjan u Splitu. Ukupna očekivana ulaganja u sljedeće tri godine iznosit će oko dvije milijarde kuna, a turistički dio Grupe ima financijski kapacitet dostatan za samostalan rast i razvoj. Pritom zaduženost neće prelaziti tri puta EBITDA.

Cromaris je uz količinski rast od devet posto dostigao granicu od 10.000 tona godišnje prodaje ekvivalenta svježe ribe

U 2013. godini svjetska proizvodnja ribe iz uzgoja dostigla je količinski iznos izlova. U razdoblju od 2013. do 2023. očekivana je prosječna godišnja stopa rasta izlova jedan posto, a ribe iz uzgoja oko šest posto. Analiza europske prodaje u razdoblju 2018. –2023. godine pokazuje da su najbrže rastući tržišni segment ribe iz uzgoja orada i brancin, prosječno godišnje oko šest posto. Na Italiju, Francusku i Njemačku, Cromarisova ključna izvozna tržišta, odnosi se oko 40 posto ukupnog EU tržišta orade i brancina.

Koronakriza je krajem prvog i tijekom drugog tromjesečja 2020. uzrokovala brojne logističke izazove u distribuciji svježe i prerađene ribe. Zatvaranje ugostiteljskih objekata na ključnim tržištima dovelo je do pomaka prema maloprodajnim lancima. To je zahtijevalo brzu prilagodbu u prodajnom portfelju te organizaciji proizvodnje i distribucije.

Cromaris je u 2020. godini ostvario prodaju od 10.376 tona ekvivalenta svježe ribe, što je za devet posto više u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Od lipnja do kolovoza Cromaris je zabilježio tri rekordne mjesečne prodaje s više od 1000 tona ekvivalenta svježe ribe. Prodaja ribljih proizvoda iznosi 9277 tona, što je rast od šest posto u odnosu na 2019. godinu.

Na izvoznim tržištima ostvaren je količinski rast od 17 posto. Cromaris na inozemnim tržištima ostvaruje 84 posto prodanih količina i 86 posto prihoda od prodaje. Prihodi od diferenciranih proizvoda, prije svega svježe očišćene i pakirane ribe – fileta brancina, orade i hame – porasli su za 16 posto. Zabilježen je i rast prosječnih cijena od dva posto. Prihodi od prodaje u 2020. godini iznose 512 milijuna kuna i za osam posto su veći od prošlogodišnjih.

Cromaris je u 2020. godini ostvario neto dobit u iznosu od 9,2 milijuna kuna.

Diferencirani proizvodi trenutačno čine 48 posto udjela u prihodima od prodaje, što je u skladu s Cromarisovom strategijom razlikovnosti u odnosu na konkurenciju. U 2015. godini udio diferenciranih proizvoda iznosio je 19 posto, što pokazuje brzinu provođenja strategije. Vrhunsku kvalitetu Cromarisovih proizvoda prepoznali su i potrošači i struka. To najbolje potvrđuje osvojena nagrada u 2020. za inovaciju godine za filete brancina, orade i hame u skin pakiranju, koju na natječaju Labo de l’innovation dodjeljuje ugledni francuski specijalizirani časopis Produit de la Mer. Prepoznatljivost brenda Cromaris na hrvatskom tržištu jest porasla i krajem 2020. godine iznosila je 72 posto, a istraživanja pokazuju rast poznatosti i u Italiji, ključnom Cromarisovu izvoznom tržištu.

U razdoblju 2021. – 2023. Cromaris će uložiti više od 300 milijuna kuna u rast i razvoj. Za dvoznamenkaste stope rasta količinske prodaje i prihoda nužan je nastavak izgradnje tvornice za preradu ribe. Upravo su proizvodi dodane vrijednosti rastući segment u kojemu je Cromaris jedan od lidera, i u tržišnoj poziciji i u inovacijama.

Unatoč snažnim vanjskim šokovima Croatia osiguranje osnažilo je poziciju na hrvatskom tržištu i ostvarilo dobar financijski rezultat

Hrvatsko tržište osiguranja u petogodišnjem razdoblju prije koronakrize raslo je po godišnjoj stopi za oko četiri posto, tržište neživotnih osiguranja za oko 5,5 posto. U 2020. godini u Hrvatskoj je zabilježen pad prodaje novih automobila od 43 posto, najviše u EU. Očekivan porast nezaposlenosti i nesigurnosti dovest će, u sljedeće tri godine, do smanjene stope rasta hrvatskog tržišta osiguranja. Prijašnje dugoročne projekcije rasta hrvatskog tržišta osiguranja bile su oko pet posto godišnje, dok su sadašnje smanjene na oko tri posto. Usto, i dalje se očekuju niski prinosi na tržištima kapitala. S druge strane postoje prilike u digitalizaciji jer je kriza pokazala da digitalni osiguravatelji ostvaruju brže stope rasta u odnosu na tradicionalne osiguravatelje. Ograničena mobilnost zbog zdravstvene krize dodatno je ubrzala globalno usvajanje digitalnih tehnologija.

Hrvatsko tržište osiguranja u 2020. godini ostvarilo je pad od 2,6 posto, ponajprije zbog snažnog pada segmenta životnih osiguranja. Nakon nekoliko godina stagnacije ili blagog pada tržišnog udjela Croatia osiguranje preokrenulo je trend i u 2020. godini ojačalo poziciju na hrvatskom tržištu. Tržišni je lider s ukupnim udjelom od 26,7 posto, što je za pola postotnog boda više u odnosu na prethodnu godinu. Ukupna bruto zaračunata premija iznosila je 2.674 milijuna kuna. Bruto zaračunata premija na razini CO grupe pak iznosi 3.238 milijuna kuna i za dva posto je manja od prošlogodišnje. Kombinirani omjer iz redovitog poslovanja Grupe, kao jedan od ključnih pokazatelja efikasnosti poslovanja, iznosi 94,8 i za 0,8 postotnih bodova bolji je od prošlogodišnjeg, što upućuje na daljnje poboljšanje troškovne učinkovitosti poslovanja.

U 2020. godini provedeni su brojni projekti unaprjeđenja poslovanja, a uključuju upravljanje cijenama na osnovi upotrebe napredne analitike, optimalizaciju i ukidanje neprofitabilnog dijela portfelja, znatno unaprjeđenje procesa upravljanja štetama, učinkovitije upravljanje troškovima pribave te smanjenje troškova potpornih aktivnosti. Nastavljen je trend osnaživanja interne prodajne mreže i širenja vanjske prodajne mreže te je otvoren i pozivni centar u Vukovaru.

Velik iskorak učinjen je i u području digitalizacije poslovanja. Kao tržišni i digitalni lider Croatia osiguranje trenutačno ulaže više od 200 milijuna kuna u digitalizaciju i razvoj novih proizvoda.

Početkom listopada predstavljen je LAQO – prvo hrvatsko 100 posto digitalno osiguranje, a ostvarena je i suradnja s Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER) na pokretanju specijalističkog studija Proizvodi, digitalne inovacije i tehnologije u osiguranju (Insurtech). Pokretanjem tog proizvoda Hrvatska se pridružuje malom broju europskih zemalja s takvom vrstom osiguranja.
Poslovanje Croatia osiguranja u 2020. godini bilo je opterećeno mnogim jednokratnim stavkama, od kojih su najveći troškovi potresa u ožujku i prosincu te odluka Vrhovnog suda RH o povećanju orijentacijskih kriterija i iznosa za nematerijalne štete. U uvjetima koronakrize smanjeni su i priljevi od dividende i naplate potraživanja. Te negativne učinke dijelom su nadoknadili pozitivni učinci operativnog restrukturiranja tvrtke. Neto učinak spomenutih događaja i aktivnosti negativno je utjecao na rezultat prije poreza za oko 100 milijuna kuna. Unatoč tomu u 2020. godini CO grupa ostvarila je neto dobit u iznosu od 328 milijuna kuna.
I u 2021. godini nastavljaju se provoditi transformacijske inicijative s ciljem pronalaska novih izvora rasta i održivosti tvrtke. Nastavlja se i snažna podrška digitalnom brendu LAQO kako bi se uspješno nastavio proces uvođenja pune tržišne afirmacije. Od 2021. do 2023. Croatia osiguranje nastavlja ulagati ponajprije u digitalizaciju poslovanja te će u tom razdoblju investirati više od 300 milijuna kuna, ponajprije u digitalizaciju i digitalnu transformaciju tvrtke.

Godišnji financijski izvještaji Adris grupe za 2020. dostupni su ovdje.

mr.sc. Hrvoje Patajac,

direktor kontrolinga Adris grupe