Izložba Krste Hegedušića za deset godina galerije Adris
U povodu obilježavanja 10 godina galerije Adris, istoga dana, s početkom u 12 sati, u galeriji će biti predstavljena (i) monografija Igora Zidića "Vatroslav Kuliš i njegovo djelo: pismo, figure, motiv, jezik"
Rovinj, 19. travnja 2011. - Izložbom slika i crteža Krste Hegedušića, galerija Adris nastavlja s izložbama istaknutih hrvatskih umjetnika i ujedno obilježava 10 godina djelovanja, tijekom kojih su održane 32 izložbe, izloženo više od 900 kapitalnih djela hrvatske moderne umjetnosti koje je vidjelo više od 200 tisuća posjetitelja. Uz nastup udaraljkaša Petra Ćurića, izložbu će 20. travnja 2011. s početkom u 20 sati, otvoriti autor postava, povjesničar umjetnosti, Igor Zidić. Predstavljajući umjetnika, u katalogu izložbe, Zidić zaključuje: „Kad sve zbrojimo bio je težak slučaj – najteži, valjda, samome sebi – a naročitim su ga majstorom nove opustošene urbanosti učinile iste one značajke po kojima je bio vodeća osobnost ne samo Zemlje, nego i ruralnoga kritičkog realizma prije II. svjetskog rata. Brutalnost opservacije, izravnost svjedočenja nasilja vlasti, borba za pravdu, ali i seljačka sklonost anarhiji, gdjekad i otimačini, iracionalnim postupcima učinili su da je u zrelijim godinama zbiljsko naučio prikazivati latentnim: u njegovim je sadržajima, potonjih godina, bilo sve više oklijevanja pred buru, više nagovještavanja opasnosti nego izravnog prikazivanja njezinih učinaka, više suzdržane napetosti nego eksplozija gnjeva. Rezignacije više nego revolucije i, nedvojbeno više ljudskih osamljenih i izgubljenih bića nego predstavnika seljačkog ili radničkog staleža u staleškim i oporbenim manifestacijama.“
Posjetitelji će, između ostalog, imati prilike vidjeti i Rekviziciju (1929.) i Kišu (1963.).
Izložba Krste Hegedušića ostaje otvorena do 2. lipnja 2011., a može se pogledati svakodnevno od 17 do 21 sat.
U povodu obilježavanja 10 godina galerije Adris, istoga dana, s početkom u 12 sati, u galeriji će biti predstavljena monografija Igora Zidića "Vatroslav Kuliš i njegovo djelo: pismo, figure, motiv, jezik". O Kuliševom djelu govorit će autor monografije Igor Zidić, te urednica izdanja, Miroslava Vučić.
Više o izložbama u galeriji Adris pogledajte na adresi www.adris.hr/galerija
Slikar i grafičar, Krsto Hegedušić, rođen je u Petrinji 26. studenoga 1901. godine. Dio djetinjstva proveo je u Hlebinama, očevu zavičaju. Od 1910. živi u Zagrebu, gdje je 1920. završio gimnaziju, a 1926. godine Akademiju likovnih umjetnosti. Potom se usavršavao u Parizu. U Zagrebu potkraj 1928., osniva nezavisnu umjetničku skupinu nazvanu Zemlja, kojoj je tajnik od do policijske zabrane 1935. Povremeno živi u Hlebinama, gdje je 1930. počeo poučavati seljake slikare (I. Generalić i F. Mraz) i time utemeljio Hlebinsku slikarsku školu, a već 1931., izlaganjem njihovih djela na izložbi Zemlje u Zagrebu, promoviraa hrvatsku naivnu umjetnost. Od 1948. redoviti je član JAZU, gdje je bio tajnik Odjela za likovne umjetnosti. Pokrenuo je časopis Bulletin Instituta za likovne umjetnosti JAZU (1953.), a potaknuo je osnivanje Arhiva za likovne umjetnosti i Kabineta grafike, koji je vodio od 1957. do 1960. Hegedušić je svestran i vjerodostojan stvaralac zaokupljen popravljanjem ugroženog svijeta, poglavito slikarstvom u kojem traži istinitost, naglašavajući vlastitu likovnu poetiku, predmetnost i jasnoću izraza te socijalnu notu (blizak Goyinu socijalnom slikarstvu, a protivan socrealističkom), od početka samosvojan i po motivu i po obradi. Sklon iskonskom i jednostavnom, kritičan u dokumentiranju stvarnosti i ustrajan u borbi za samostalnost nacionalnoga likovnog izraza, što je svojim djelom i ostvario. Radio je u svim tehnikama (od crteža do zidnih slika) i formatima, od vinjeta i malih tempera na staklu do velikih platna, najviše figuralne kompozicije, žanrovske prizore seljačke i socijalne tematike, krajolike te portrete. Nalazio je poticaje u flamanskom slikarstvu i angažiranom realizmu skupine Nova stvarnost, usvajao je iskustva ekspresionizma, kubizma, fauvizma i nadrealizma, a u kasnijem slikarstvu pop-arta i apstraktne umjetnosti. Crtao od djetinjstva, najprije bitke, potom, bilježeći doživljeno, Hlebine (seljake, arhitekturu i podravski pejzaž), ponajviše seosku okolinu koja je uvelike utjecala na oblikovanje njegova slikarskog izraza. Hegedušić umire u Zagrebu 7. travnja 1975. godine.
