Hrvatski književni regionalizam: udio Istre u hrvatskoj književnosti

Odsjek za povijest hrvatske književnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, voditelj projekta dr. sc. Antun Pavešković

Istra i njezin kulturni krug kroz godine pokazivali su distinktivne crte spram ostalih hrvatskih regija. Time Istra postaje uzoran istraživački kulturološki poligon za uvid u ono što bismo mogli nazvati identitetom regije u nacionalnoj matrici.
Cilj je istraživanja, u obliku studija i konačnoga zbornika radova, pokazati kako Istra kao supstratno mediteranski i srednjoeuropski prostor tvori svoj identitetski značaj, napose svoju književnu povijest i kulturnu baštinu, koja u dinamičnim odnosima različitosti ali i srodnosti, pridonosi cjelokupnom hrvatskom nacionalnom književnom i kulturnom prostoru. Biti različit znači pripadati matici domovini, jer se u regiji kao što je Istra jako dobro detektiraju tipično hrvatske, univerzalne i općenacionalne ideje, ali odmah zatim i različitosti koje utječu na činjenicu da hrvatska književnost u Istri posjeduje svoj zaseban identitetski sloj.

Takvo će se uvjerenje pokušati osnažiti istraživanjem istarske kulturne i književne tradicije i suvremenosti u sljedećim okvirnim temama suradnika projekta: dr. sc. Antun Pavešković, Zagreb: Tradicija, baština, modernost književne Istre; Zvane Črnja: Veze književne Istre i Dubrovnika; dr. sc. Ivica Matičević, Zagreb: Povijest književne kritike i esejistike u istarskoj modernoj i suvremenoj književnosti; Istra kao tema u književnima napisima za NDH; Književne manifestacije u Istri i njihovo značenje za suvremenu kulturu Istre; Veze književne Istre i Slavonije; akademik Boris Senker, Zagreb – Pula: Povijest Istarskoga narodnog kazališta - repertoar i uspješnice; Pionirsko kazalište; Milan Rakovac; dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek, Zagreb: Istarsko suvremeno pjesništvo, veze književne Istre i Dalmacije; dr. sc. Josipa Dragičević, Zagreb: Istarske književnice od 1900. do danas; dr. sc. Boris Domagoj Biletić, Pula: Istra u povijestima hrvatske književnosti; Književna riječ, etnocid i kulturocid u Istri pod fašizmom; prof. dr. sc. Valnea Delbianco, Pula: Književnost na talijanskom jeziku u Istri druge polovice 20. stoljeća; Željko Trbušić, prof., Zagreb: Arhivska građa o književnicima iz Istre u Arhivu Odsjeka za povijest hrvatske književnosti; akademik Krešimir Nemec: Istarski romani Eugena Kumičića; dr. sc. Andrea Sapunar Knežević: Književno stvaralaštvo Rikarda Katalinića Jeretova; dr. sc. Ana Batinić: Književni krug Viktora Cara Emina.

Ovakav zbornik o udjelu Istre u hrvatskoj književnosti bitno će doprinijeti novim spoznajama o hrvatskom književnom regionalizmu uopće, a napose kako bi istarska književna riječ dobila još jednu snažnu, znanstveno utemeljenu i vjerodostojnu potvrdu svoje zasebnosti i važnosti za hrvatski nacionalni kulturni prostor.

Pismo Ivane Brlić Mažuranić Anti Dukiću, 1929. godineIz arhiva obitelji Brlić, 1929.
Na vrh stranice